Ima li zavere?

Politika, 1-3. maj 2021.

prof. dr Zoran Radovanović, epidemiolog, koordinator Saveta za zdravstvo Skupštine slobodne Srbije i član Saveta udruženja lekara Ujedinjeni protiv kovida

Mnogi naši ljudi čvrsto su uvereni da smo nesvesno i nevoljno podvrgnuti eksperimentalnom ispitivanju vakcina protiv kovida 19. Odsustvo poverenja u izjave zvaničnika posebno se odnosi na kinesku vakcinu Sinofarm. Postoji li razumna osnova za to podozrenje?

Istina je da su Kinezi letos objavili kako će se treća faza ispitivanja Sinofarma obaviti u Pakistanu i Srbiji. Verovatno su naši zvaničnici imali neke preliminarne dogovore sa kineskom stranom, ali su reakcije javnosti bile vrlo nepovoljne, pa je ministar Lončar saopštio da nisu ispunjeni uslovi za takvu studiju. Događaji su pokazali da u tom pogledu nije obmanuo javnost.

Za održavanje rasprostranjene sumnje u navodni eksperiment važna je još jedna okolnost. Nijednu kinesku, uostalom kao ni rusku vakcinu do pred kraj aprila nisu odobrili ni Evropska agencija za lekove, ni Svetska zdravstvena organizacija. Otuda među ljudima postoji utisak da su još uvek u toku ispitivanja i da smo mi ogledni kunići. Pokušajmo zato da objektivno razmotrimo činjenice, uz prethodna objašnjenja neophodnih pojmova.

Prvo, posle pretkliničkih studija, slede tri faze kliničkih ispitivanja vakcina. Prva se obavlja na nekoliko desetina, druga na više stotina, a treća na mnogo hiljada, nekada 30-50.000 ispitanika. Kada se pokaže da je vakcina bezbedna i delotvorna, izdaje se privremena, uslovna ili vanredna dozvola za njenu upotrebu.

Drugo, data dozvola je vremenski ograničena i podložna je uskraćivanju, jer se na prethodne tri faze nadovezuje četvrta, farmakoepidemiološka ili postmarketinška faza. Njome se otkrivaju izuzetno retka neželjena dejstva, zapažena jednom u više desetina ili stotina hiljada ispitanika.

Treće, tokom prve tri faze meri se efikasnost vakcine, što znači njeno delovanje pod idealnim eksperimentalnim uslovima. Ispitanici su u trećoj fazi metodom slučajnog izbora podeljeni tako da jedna polovina prima novu, a druga polovina neku već proverenu vakcinu ili fiziološki rastvor. Svima se potom u određenim vremenskim razmacima uzima krv radi provere prisustva antitela.

Četvrto, nakon izdavanja upotrebne dozvole naglasak je na efektivnosti vakcine, odnosno na njenoj delotvornosti u realnom životu. Kriterijum nisu izmerena antitela, već obolevanje i umiranje, a oni zavise, osim kvaliteta vakcine, od niza činilaca – pomenimo samo, ilustracije radi, održavanje hladnog lanca.

Peto, Kinezima smo zaista letos bili interesantni kao jedan od poligona za treću fazu ispitivanja vakcine. Oni su u međuvremenu saopštili podatke o efikasnosti Sinofarm vakcine (skoro 80 odsto), a iz Persijskog zaliva je stigla vest o još višem stepenu zaštite (86 odsto). Problem je jedino što su to izjave bez pokrića, odnosno procenti bez detalja o načinu kako se do njih došlo. Poruka je: ko veruje, veruje.

Šesto, početkom ove godine Kinezi su imali iza sebe ne samo treću fazu ispitivanja, već i oko 100 miliona vakcinisanih građana. Nije, dakle, bilo potrebe da u Srbiji ponavljaju već urađeno. Sumnja u zaveru pada u vodu i zato što ne postoje naši ljudi koji su redovno pozivani da daju krv radi ispitivanja titra antitela posle prijema kineske vakcine.

Sedmo, našoj Agenciji za lekove i medicinska sredstva mogu da se upute formalne zamerke u pogledu striktnog poštovanja procedura, ali je i laiku jasno da je istočnim džinovima (Rusija, Indija, Kina) pandemija bila prilika da pokažu svoju „meku moć“, odnosno da prošire svoj uticaj na ostatak sveta. Izvesno je, dakle, da se posebno Kina ne bi kompromitovala izvozom vakcine koja je nedelotvorna ili čak štetna.

Osmo, zimus se srećno poklopio naš i kineski interes. Nama je bilo važno da što pre zaštitimo stanovništvo, a Kinezi su tražili poligon za ispitivanje efektivnosti svoje vakcine. Podsetimo se da je to pokazatelj uticaja vakcine na obolevanje i umiranje, a u Kini je bila izrazito mala verovatnoća da se čovek zarazi uzročnicima kovida 19, pa bi studija predugo trajala.

Deveto, Srbija je, za razliku od niza zemalja, pogodna za ispitivanje delovanja vakcina jer je još krajem marta 2020. uvela integrisani elektronski sistem praćenja kovida 19, a vakcinacija se od samog početka odvija preko eUprave. Pouzdani su, dakle, i brojilac (zaraženi, oboleli, hospitalizovani i umrli od kovida 19) i imenilac (nevakcinisani, delimično ili kompletno vakcinisani određenom vakcinom). Okolnost da jedini masovno koristimo četiri različite vakcine čini nas posebno atraktivnim za poređenja.

Proizlazi da je vakcinacija Sinofarmom u Srbiji bila korisna za obe strane. Mi smo, verovatno po vrlo povoljnoj ceni, dobili vakcinu koja je, s obzirom na proces proizvodnje, skuplja od drugih i došli smo u situaciju da već u januaru masovno štitimo svoju populaciju. Kinezi su se probili u ovaj deo sveta. Naš primer su sledili Mađari, dok se ostali još lome. Proizvođači Sinofarma mogu da budu zadovoljni saznanjima do kojih smo došli. Njihova vakcina je slabija od druge tri, ali još uvek ima relativno visoku zaštitnu moć.
Saglasnost između reči i dela pokazao sam (alt. ovaj autor / potpisnik pokazao je) sopstvenim primerom: supruga, ćerka, zet, dva unuka i ja zadovoljni smo dobitnici kineske vakcine (alt. on, supruga, ćerka, zet i dva unuka zadovoljni su dobitnici kineske vakcine). Rodbinsku monolitnost razbijaju sin, snaja i dvoje unuka rasejani po drugim vakcinalnim taborima.

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *