Original članka na engleskom možete pronaći na sajtu Svetske zdravstvene organizacije.
Svi virusi – uključujući SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje COVID-19, evoluiraju tokom vremena. U ćelijama domaćina (ljudi) virus se umnožava (replikuje) i uobičajno je da se pri svakoj replikaciji malo izmeni. Ove promene se nazivaju „mutacije“. Virus sa skupom različitih novih mutacija naziva se „varijantom“ originalnog virusa.
Šta uzrokuje da virus pređe u novu varijantu?
Kada virus slobodno cirkuliše u populaciji, verovatnoća da se mutacije dese se mnogostruko povećava. Što se virus prenosi na više domaćina, to se više umnožava pa time i značajno povećava mogućnost da se podvrgne promenama i da se stvori nova varijanta, tzv. novi soj virusa.
Većina virusnih mutacija ima malo ili nimalo uticaja na sposobnost virusa da izazove infekciju ili bolest. Ali u zavisnosti od toga gde se u genetskom materijalu virusa promene nalaze, one mogu uticati na svojstva virusa, kao što su sposobnost prenošenja ili na težinu kliničke slike koju virus izaziva.
Kakav uticaj imaju nove varijante virusa na vakcine?
Očekuje se da će vakcine protiv COVID-19, koje su trenutno u fazi izrade ili se već koriste, pružiti izvesnu zaštitu i protiv novih sojeva virusa, jer ove vakcine izazivaju širok imunski odgovor koji uključuje čitav niz mehanizama. Zbog toga promene ili mutacije virusa ne bi trebalo da učine vakcine potpuno neefikasnim. U slučaju da se bilo koja od ovih vakcina pokaže manje efikasnom protiv jednog ili više sojeva, moguće je adaptirati vakcine.
Podaci o novim varijantama virusa SARS-CoV2 se i dalje prikupljaju i analiziraju. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) sarađuje sa brojnim istraživačima, zdravstvenim radnicima i naučnicima kako bi razumeli kako ove mutacije utiču na ponašanje virusa i efikasnost vakcina. Pogledajte ovde vesti SZO o da biste dobili najnovije informacije o uticaju različitih sojeva na efikasnost vakcina.
U medjuvremenu, moramo učiniti sve da zaustavimo širenje virusa kako bismo sprečili mutacije koje mogu smanjiti efikasnost postojećih vakcina. Pored toga, proizvođači i programi koji koriste vakcine možda će morati da se prilagode evoluciji virusa: na primer, biće potrebno da se u razvoj vakcina uključi više sojeva, promeni sastav vakcina ili uključe dodatne doze. Eksperimenti takođe moraju biti dizajnirani tako da omogućavaju procenu eventualnih promena u efikasnosti vakcina i moraju biti dovoljnog obima i raznolikosti da omoguće jasnu interpretaciju rezultata. Studije koje ispituju efektivnost vakcina nakon široke primene takođe su od značaja kako bi se razumeo njihov uticaj na određenu populaciju.
Šta SZO radi na praćenju i razumevanju uticaja sojeva virusa na efikasnost COVID-19 vakcina?
SZO prati mutacije i varijante virusa od početka izbijanja COVID-19. Njihova globalna mreža laboratorija za SARS-CoV-2 sadrži i namensku radnu grupu koja se bavi evolucijom virusa i ima za cilj brzo otkrivanje novih promena i procenu njihovog mogućeg uticaja.
Istraživačke grupe sekvencirale su genom virusa i podelile te sekvence preko javnih baza podataka. Ova globalna saradnja omogućava naučnicima da bolje prate kako se virus menja. SZO preporučuje svim zemljama da povećaju sekvenciranje virusa, gde je to moguće, i razmenjuju podatke kako bi pomogli jedni drugima da nadgledaju i reaguju na pandemiju. SZO je takođe uspostavila SARS-CoV-2 smernice za praćenje i procenu rizika (eng. SARS-CoV-2 Risk Monitoring and Evaluation Framework) kako bi se identifikovale i nadzirale varijante virusa i procenio rizik. Smernice se odnose na nadzor, istraživanje novih sojeva i procenu uticaja na dijagnostiku, terapiju i vakcine, a služiće i kao vodič proizvođačima i državama ukoliko bude potrebe za adaptiranjem COVID-19 vakcina.
Kako možemo sprečiti buduće nove varijante virusa COVID-19?
Ključno je zaustavljanje prenošenja virusa na mestu izvora. Trenutne mere za smanjenje prenošenja – uključujući često pranje ruku, nošenje maske, fizičko distanciranje, dobru ventilaciju i izbegavanje gužve ili zatvorenih prostora – su i dalje efikasne i protiv novih varijanti jer se smanjenjem prenošenja virusa, smanjuje i mogućnost virusa da mutira.
Povećanje proizvodnje i brza distribucija vakcina dodatno štiti ljude pod rizikom od novih varijanti. Prioritet bi trebalo dati vakcinisanju visoko rizičnih grupa kako bi se povećala globalna zaštita od novih varijanti i minimizirao rizik od širenja pandemije. Kako se sve više ljudi bude vakcinisalo, očekuje se da će se cirkulacija virusa smanjiti, što će onda dovesti do manje mutacija i pobede nad pandemijom.
Zašto je važno vakcinisati se čak i ako postoje nove varijante virusa?
Vakcine su ključne u borbi protiv COVID-19, a korišćenje alata koje već posedujemo ima jasnu korist za javno zdravlje i vraćanje života u normalu. Zabrinutost zbog novih varijanti ne sme biti razlog odlaganja vakcinacije, čak iako su trenutne vakcine nešto manje efikasne protiv nekih novih sojeva. I malo slabija zaštita je ipak zaštita koja bi svakako sprečila teže forme bolesti. Niko nije bezbedan dok svi nisu bezbedni. Zato vakcinišite se što pre!